Napomena: Proljetni sastanci Svjetske banke i MMF-a mogućnost su promjene dospjelih dugovanja za zadatke neobnovljivih izvora goriva u bespovratna sredstva za sustave obnovljivih izvora
Lidy Nacpil je organizatorica Azijskog narodnog pokreta za dug i razvoj (APMDD).
Mnoge nacije na globalnom jugu su opterećene velikim javnim financijskim obvezama. Ove sve veće financijske obveze iscrpljuju javna sredstva koja su hitno potrebna za održive programe napredovanja i povećavaju pritisak na južne savezne vlade da daju prednost uslugama financijskih obveza u odnosu na ekološke akcije.
Zemlje međunarodnog juga izdvajaju više sredstava za financijske obveze – 65% u zemljama s nižim primanjima i 14% u zemljama s nižim srednjim prihodima – nego što su njihovi zajednički financijski troškovi za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu.
Sastoje se od općih javnih financijskih obveza nacija Globalnog Juga one koje proizlaze iz zadataka zagađenih prijevarama i čiji nepovoljni utjecaj na pojedince, gospodarstva i svijet daleko nadmašuje prednosti, ako ih ima. Puno financijskih obveza proizašlo je iz zadataka koji nisu uključivali demokratske procjene niti besplatnu, prethodnu i obrazovanu autorizaciju pogođenih četvrti koje se sastoje od domaćih pojedinaca. Glavni primjeri ovih financijskih obveza su oni koji se razvijaju ili su povezani sa zadacima neobnovljivih izvora goriva. Ove financijske obveze treba promatrati i postupati kao nevažeće.
Okoliš Svjetske banke financira afričke hotele dok ribiči tonu
Dugi niz godina, svjetske banke i organizacije za javno financiranje zapravo su osiguravale brojne milijarde dolara južnim saveznim vladama za potporu poslovima vezanim uz energiju fosilnih goriva. Velik dio zajmova koje su odobrile Svjetska banka, Azijska razvojna banka (ADB) i druge organizacije za javno financiranje, poput Japanske banke za međunarodnu suradnju (JBIC), ostaju dio sadašnjih impresivnih javnih financijskih obveza.
Trenutačno postoji jasan dogovor među saveznim vladama i brojnim javnim bankama da je energija iz neobnovljivih izvora goriva– od njezine ekstrakcije, proizvodnje i unosa– primarni pokretač promjene okoliša.
O tome svjedoče rezultati vrhova Konferencije stranaka (COP) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, koji zahtijevaju postupno ukidanje ili prelazak s neobnovljivih izvora goriva, uz rezultate vrhova G7 i G20 posvećenih postupnom pomoć iz neobnovljivih izvora goriva. Određene savezne vlade, koje se sastoje od Kine i Koreje, zapravo su otkrile mogućnosti da zaustave svoje financiranje inozemnih projekata ugljena. Dodatni dokaz ostaje u odlukama javnih banaka da zaustave ili postupno ukinu financiranje ugljena i neobnovljivih izvora goriva.
Ovi izbori, posvećenosti i promjene politike moraju se shvatiti kao priznanje njihove suodgovornosti u promicanju neobnovljivih izvora goriva i šteta koje su zadaće neobnovljivih izvora goriva zapravo izazvale pojedincima, susjedstvu, okolišu i okolišnim sustavima.
Preuzimajući svoju suodgovornost za zadatke neobnovljivih izvora goriva i njihove učinke, te postojane u svojoj javnoj predanosti borbi protiv promjene okoliša, savezne vlade i javne banke, koje se sastoje od globalnih banaka, moraju poništiti sve iznimne javne financijske obveze proizašle iz neobnovljivog goriva izvorni poslovi. Ta se dugovanja mogu promijeniti u potpore za sustave obnovljivih izvora.
Šef UN-a za okoliš zahtijeva “radikalnu promjenu financiranja okoliša”
Isto se može reći i za osobne banke, monetarne i financijske investicijske organizacije i korporacije koje su saveznim vladama zapravo osigurale novac za zadatke neobnovljivih izvora goriva.